O Internetu stvari mnogo se govori i piše na globalnoj razini. Stoga smo odlučili provjeriti kako se on uvodi na Tehničko veleučilište u Zagrebu. Zbog toga smo razgovarali sa Stipom Predanićem, dipl. ing.el., predavačem na zavodu Komunikacijska i računalna tehnika (KiRT) Elektrotehničkog odjela, koji je, kroz svoje kolegije, najbliže s uvođenjem novih trendova, poput Internata stvari, u nastavu Veleučilišta.
Internet stvari (IoT) neporecivi je trend koji obilježava smjer u kojem se tehnologija i vezani poslovni procesi budu kretali u budućnosti. Naravno, komunikacijske tehnologije u sprezi s računalnima na tom putu najviše se ističu. Kako gledate na tu novu paradigmu te kako je usvajate u svoje nastavne programe na KIRT zavodu?
Mislim kako Internet stvari nije revolucija već evolucija trenutnog stanja, iako ga mnogi prezentiraju kao samostalnu tehnologiju budućnosti koja će nam nepovratno promijeniti živote. Već sada na pametnim telefonima dobivamo obilje podataka iz obrađenih Big data kolekcija, sve dostupno na Internetu. Svaki pametni IoT čvor – pametni uređaj će digitalizirati našu okolinu, a algoritmi u “oblaku” će predviđati naše želje i aktivirati procese koji će želje i ostvariti. Tehnologije već postoje i neki produkti se polako probijaju na tržištu.
Na smjeru Komunikacijska i računalna tehnika stručnog studija elektrotehnike, a posredno i na drugim smjerovima, se u zadnjih par godina rade izmjene kolegija kojima se široko obrađuje većina komponenata potrebnih za razvoj novih IoT proizvoda. Obrađuju se programski alati i nužna elektronika kojima će se ostvariti sami produkti, ali se i proširuju znanja iz komunikacijskih protokola i tehnologija kojima će se milijarde tih uređaja spajati u mrežu svih mreža – Internet. Upravo ta niša, gdje se spajaju multidisciplinarna znanja računarstva, mehatronike, elektronike i komunikacija, je ono čemu težimo na KiRT zavodu.
Dugogodišnji ste instruktor Cisco akademije u sklopu Centra za cjeloživotno obrazovanje TVZ-a. Cisco je jedan od poticatelja trenda i tehnološki edukator istog. Kako vidite njihove futurističke najave u odnosu na naše uvjete te koliko smo, kao društvo, spremni na promjene?
Čovječanstvo je spremno na promjene jer se one događaju već sada, a ljudi iz našeg društva su aktivno uključeni. Hrvatske tvrtke koje se bave razvojem programskih rješenja na mobilnim uređajima su priznate u svijetu te imamo znanja (know-how) za dio upravljanja IoT sustavima. U Hrvatskoj ima nekoliko starih tvrtki koje se bave ugradbenim računalnim sustavima, a start-up scena manjih sklopovskih rješenja još nije toliko proširena. Situacija se polako mijenja, jer danas nije teško razviti prototip kojim se traži financiranje projekta, pa se i u Hrvatskoj pojavljuju natjecanja i poduzetnički inkubatori po uzoru na svjetske trendove.
Cisco ima realna očekivanja od budućnosti u kojoj su stvari međusobno povezane, i već imaju spremnu potrebnu telekomunikacijsku infrastrukturu. Potrebni su ljudi koji će tu infrastrukturu održavati i širiti kako bi podnijela velik broj novih samostalnih IoT čvorova. Stoga je iznimno važan sustav podrške kroz edukaciju na Cisco akademijama čiji se programi provode u srednjim školama, fakultetima, ali i kroz cjeloživotne tečajeve. Cisco je tu prepoznatljiv kao predvodnik i stvarno je tehnološki edukator, ne samo u razvijenim zemljama, već i u zemljama trećeg svijeta.
Otpora prema promjenama neće biti, jer će nam izgledati kao tehnološka evolucija u infrastrukturi i korištenoj opremi. Televizija je istisnula radio, a DVD-i, videokazete i mobilni telefoni su istisnuli telefonske govornice. Na sličan način će budući uređaji polako ući u naše domove.
Također, vidite li kakve negativne posljedice, nedostatke u Internetu stvari općenito?
Ljudi se teško vraćaju na lošije kad se naviknu na bolje. Ovisnost o tehnologiji može od ljudi stvoriti ljenčine, koji će očekivati da neki uređaj ili program za njih i razmišlja ili odlučuje. Računala su samo strojevi koji prate programe. Iako nam se ponekad čini kako su “magično inteligentni”, potreban je ljudski nadzor i odlučivanje.
Najveći problemi su ipak sigurnost i tajnost podataka, i to u dva oblika – tko će skupljene podatke obraditi i što će s njima napraviti te tko u nekom trenutku upravlja uređajima. Uzmimo na primjer mobilni uređaj koji nosimo sa sobom – Android i iPhone uređaji koji imaju uključen pristup mreži se konstantno javljaju “centrali”. Time odajete svoje navike, i svoju poziciju. Stalno ste na biciklu? Očekujte reklame za sportsku odjeću. Ali pri isprobavanju odjeće pospremite mobilni uređaj u torbu, jer ne znate tko i kako može pokrenuti snimanje kamerom…
Internet stvari je ovdje da nam olakša život. Stotine senzora kao stotine očiju koje će nas pratiti i bdjeti nad nama, i stotine uređaja kao stotine ruku koji se mogu aktivirati dovode do pitanja – hoćemo li htjeti živjeti kao glavni lik u filmu Trumanov show?