Tematska rasprava „Vizualne komunikacije i multimedija – zanimanja i kompetencije“
Vaša lokacija: Početna \ Događanja \ Održano \ Tematska rasprava „Vizualne komunikacije i multimedija – zanimanja i kompetencije“
tiskarstvo-i-dizajn-okrugli-stol-politehnika2025
7 Travanj 2016 - 9:28, by , in Održano, Comments off

Na ovogodišnjem međunarodnom znanstvenom skupu „Tiskarstvo i dizajn“, koji se 30. i 31. ožujka 2016. održavao na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a na kojem je sudjelovalo više od 100 predavača i znanstvenika iz Hrvatske, Indije i zemalja regije,  svoj doprinos organizaciji i radu skupa dali su i članovi projektnog tima „Politehnika 2025“.

Doc. dr. sc. Jana Žiljak Vujić, pročelnica Informatičko-računarskog odjela i voditeljica stručnog studija informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, u projektu „Politehnika 2025“ na poziciji voditeljice tima za unaprjeđenje studijskih programa grafičkog dizajna i tehnologija u tiskarstvu, predsjedavala je skupom, a  autorska predavanja održali su: Vjeran Bušelić s predavanjem „Hrvatski Gaming portal“,  Marta Alić s predavanjem „Socijalni CRM u središtu inovativnog procesa“ i Sandra Koprivnjak s predavanjem „Avatar – virtualni identitet“.

Sam projekt „Politehnika 2025“ dobio je priliku da se detaljnije predstavi domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti unutar tematske rasprave „ Vizualne komunikacije i multimedija – zanimanja i kompetencije“ održane u srijedu 30. ožujka 2016. od 17:00 do 18:30 sati u konferencijskoj dvorani Školske knjige, Masarykova 28.

Nakon uvodnog dijela prezentacije projekta “Politehnika 2025”, koji je održao dr.sc. Mladen Mauher, prof. v. šk., prodekan za znanost, vanjsku suradnju i nove studijske programe Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i voditelj Projekta, upravljanje događanjem uspješno je preuzeo moderator Ivan Rajković, dipl. film i tv mont., iz Centara za multimediju Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Dobrim poznavanjem područja,  postavljanjem relevantnih i provokativnih pitanja potaknuo je gotovo sve prisutne na aktivno sudjelovanje. Glavni dio rasprave, vođen izrekom Nomen est Omen, fokusirao se na raspravljanje primjerenosti predloženih nazivlja: web tehnolog vizualnih komunikacija i multimedijalni programer, opsegu i sadržaju novih zanimanja unutar područja vizualnih komunikacija i multimedije te potreba postojećeg i budućeg tržišta rada. Nazivi su važni, zaključeno je, ne samo zato što bi trebali sažeto i  precizno opisati novo zanimanje i nove kompetencije, već i stoga što se  procesu imenovanja novih studijskih programa ne smije zanemariti niti marketinški potencijal privlačnosti naziva studija i zanimanja, budući da  se na njima temelji atraktivnost i  održivost studijskih programa. Naravno, važan input u cjelokupnom procesu su potrebe poslodavaca i njihovo mišljenje o predloženim kompetencijama i nazivima. Zbog čega su poslodavci iz predmetnih područja i u ovom slučaju, kao i u ostalim studijskih programima, standardima kvalifikacija i standardima zanimanja koje se razvijaju unutar projekta „Politehnika 2025“, aktivno uključeni u projektne aktivnosti.

Iako neki od vodećih svjetskih znanstvenika smatraju da su jednostavnost i ljepota temeljna obilježja matematike i njezinih formula (Stephen Hawking, primjerice, u svojoj knjizi „Moja kratka povijest“) te da je matematika „glazba svemira“, a matematika je osnova programiranja, pa bi, sukladno tome, estetika bila i sastavni dio programiranja, među sudionicima skupa došlo je do razlikovanja i polarizacije u mišljenjima može li se i smije li se nešto nimalo estetičko, kako smatraju protivnici predloženog nazivlja (programer, tehnolog), koristiti za naziv zanimanja koja u svom središtu imaju dizajn, kojim dominiraju estetičke i umjetničke sastavnice.

Tematska rasprava je  u ovom svom dijelu poprimila oblik specifičnog  debatnog „Fight Cluba“. Protivnici predloženog nazivlja pozvali su se na opće poznatu činjenicu da programeri nisu baš bliski s estetikom, a estetika je ključna za multimediju. S druge strane, pobornici predloženih nazivlja, pozvali su se na postojeću englesku definiciju dizajna i definiciju programiranja, koja ne isključuje jedno od drugog, ali je razumljivo da dolazi do problema u Hrvatskoj s obzirom na to da su se njihova  izvorna značenja  „izgubila u prijevodu“ na hrvatski jezik:

 “Design is the creation of a plan or convention for the construction of an object or a system (as in architectural blueprints, engineering drawings, business processes, circuit diagrams and sewing patterns)”, kako navodi Cambridge Dictionary of American English.

Prof. Vujić Žiljak naglasila je kako se hrvatska definicija dizajna razlikuje od  svog engleskog izvornika, od kojeg je krenula i na koji se poziva: „ Dizajn je primjenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa. Riječ Dizajn dolazi od engleske riječi Design, a znači crtež ili skica, neka ideja izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umjetničko oblikovanje predmeta za upotrebu”  zapisano je u hrvatskoj verziji Wikipedije, najčešće korištenom izvoru informiranja učenika i studenata.

Nadalje, kao jedan od argumenata protiv združivanja programiranja i dizajna u jednom nazivu, istaknuto je da pri finalnom izboru naziva treba imati na umu i Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja. U Hrvatskoj je, prema NKD-u, dizajn svrstan isključivo u području umjetnosti.

Svi su se složili da se radi o radnim verzijama naziva, koji su podložni promjenama do kraja projekta i da su sve sugestije iznesene na ovom skupu dragocjene pri donošenju finalnih odluka.

Jedan dio rasprave otvorio se i oko ishoda učenja stečenih formalnim i informalnim učenjem (primjerice, digitalna fotografija – postoji li razlika u ishodima učenja informalnog i formalnog učenja u tom području?) i oko metoda poučavanja u području multimedije. Naglasila se važnost razvoja alata i rješenja  koji bi omogućili što brži i djelotvorniji prelazak s predavačke na projektnu nastavu.

Osim navedene tematske rasprave koja je dala dragocjen doprinos projektu „Politehnika 2025“ u području definiranja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, ovogodišnji međunarodni skup “Tiskarstvo i dizajn”  bavio se i ovim temama: E-literatura, obrazovanje na daljinu, zaštita dokumenata i vrijednosnica, projektni menadžment u grafičkim i informacijskim sustavima, informacijski i komunikacijski sustavi u grafičkoj struci, računalni informacijski sustavi i ispis podataka, multimedija u e-obrazovanju.

Knjiga sažetaka može se preuzeti s poveznice: http://www.tiskarstvo.net/printing&design2016/dl/Knjiga-sazetaka-TID-2016-web.pdf.